Učinci sunca

 

Sunce u umjerenim količinama vrlo pozitivno utječe na sva živa bića, pa tako i na naš organizam. U našem tijelu potiče stvaranje aktivnog oblika vitamina D (i time sprečava razvoj rahitisa), u manjoj mjeri stimulira i naš imunološki sustav te potiče dobro raspoloženje.
Umjetni izvori UV zraka koriste se i za liječenje pojedinih bolesti kože kao što su atopijski dermatitis (neurodermitis), psorijaza, neke vrste limfoma kože... No ako pretjeramo s izlaganjem suncu, koža nas može “kazniti”. Oštećenja kože koja mogu nastati uslijed izlaganja suncu mogu biti vidljiva odmah (poput opeklina) ili se pojaviti kasnije, nakon niza godina - poput raka kože. Određena oštećenja se s vremenom poprave, dok se druga “zbrajaju” i nakon puno godina postanu vidljiva.
Najčešća oštećenja uzrokovana suncem su svakako opekline. Ako su opeklinama zahvaćena veća područja, mogu ih pratiti i opći simptomi poput povišene tjelesne temperature, groznice, probavnih smetnji, gubitka svijesti... Tada govorimo o sunčanici, koja može biti opasna, osobito u dječjoj dobi.
Preplanula put također predstavlja oštećenje kože kojim se koža brani od daljnjeg i dubljeg prodiranja sunčevih zraka.
Zbog dugogodišnjeg izlaganja suncu, koža i stari. Razvijaju se  bore, koža postaje tanka, prozirna, a mjestimice su prisutne i smeđe mrlje (tzv. starosne pjege). Često na licu i nadlakticama osoba starijih od 50 godina uočavamo oštre, ljuskaste promjene tzv. aktinične keratoze, koje mogu biti osnova za razvoj posebnog oblika raka kože. Pod utjecajem sunca može doći i do razvoja melanoma. On se može razviti iz već postojećeg madeža ili na prethodno potpuno zdravoj koži. Sunce često uzrokuje i razvoj mrene ili katarakte na oku koja znatno oslabljuje vid. Prema tome, boravak na suncu je koristan i potreban, ali u umjerenim količinama!

UV indeks 5? U hlad!

Umjerena količina sunčevih zraka svakako je korisna, dok pretjerano izlaganje suncu može uzrokovati brojna oštećenja poput karcinoma kože, katarakte (sive mrene) na oku, alergije, oštećenja imuniteta... Osobito se izbjegavanje intenzivnog sunca preporuča djeci, posebice onima mlađim od 18 godina, ali i odraslima.
Količina sunca koju primimo ovisna je o brojnim faktorima. Različita je u različito doba dana, ovisna je i o godišnjem dobu, mjestu, pa i geografskoj širini. Veće količine UV zraka mogu prodrijeti kroz oblake, maglu ili smog. Voda, pijesak, oblaci, kamenje i snijeg izazivaju refleksiju UV zraka i time pojačavaju njihov štetan učinak.
Ultraljubičaste zrake sastoje se od zraka UVA i UVB spektra. UVA zrake uzrokuju tamnjenje kože i prodiru u dublje slojeve kože. Iako se UVB zrakama pripisivala sposobnost da uzrokuju opekline kože, štetnost obiju je podjednaka. Ne postoje sigurne UV zrake, pa ni one koje dolaze iz umjetnih izvora poput solarija. Stoga noviji preparati za zaštitu od sunca sprečavaju učinak UVB, ali i UVA zraka.
Vrlo važnu ulogu u sprečavanju oštećenja suncem igra i ozonski omotač. On, naime, svojim prisustvom sprečava prodiranje štetnih UV zraka do zemljine površine. Iako se količina ozona mijenja iz dana u dan i od mjesta do mjesta, znanstvenici su utvrdili da se ukupna količina ozona u posljednjih deset godina značajno smanjila. To je djelom posljedica prirodnih, ali i ljudima uzrokovanih čimbenika (industrija, ispušni plinovi, sprejevi...).
Stoga je uveden pojam UV indeksa. On pruža važnu informaciju pomoću koje si možete planirati svoje aktivnosti izvan kuće, kako bi izbjegli štetna sunčeva zračenja. UV indeks je prognoza, koja pruža informaciju, kolika se količina ultraljubičastih zraka očekuje na površini Zemlje sredinom dana, kada je sunce “najjače”.
Što je UV indeks viši, brže će ultraljubičaste zrake izazvati oštećenja na koži i očima. On ovisi o “visini” sunca, količini i gustoći oblaka, te o debljini ozonskog omotača. Vrijednost UV indeksa izražena je na skali od 0 do 10 i objavljuje se najčešće u sklopu vremenske prognoze. Osobita pažnja i izbjegavanje sunca je potrebno kada UV indeks iznosi 5 ili još više.

Zaštita djece i sunce

U prošlosti se boravak na suncu smatrao dobrim i poželjnim, osobito za djecu. Današnja, moderna znanost je pokazala da sunce ima i brojne štetne učinke. Najveći dio dolazi od nevidljivih zraka UV (ultraljubičastog) spektra. Kada UV zrake (UVA i UVB) dopru do kože uzrokuju oštećenje stanica, i to vidljiva (opekline, pjegice...) i nevidljiva.
Naime, određena sunčeva oštećenja koža može reparirati, ali određena postanu vidljiva tek nakon 20 do 30 godina: poput bora, “smeđih mrlja” (lentiga), pa čak i karcinoma. odnosno melanoma kože.
Stoga je potrebno sa zaštitom na suncu započeti što ranije u djetinstvu. Smatra se da čovjek primi do 80% štetne sunčeve energije do svoje 18-te godine života, pa je tako zaštita od sunca u djetinstvu vrlo važna za prevenciju karcinoma kože u zreloj dobi. Preporučljivo je izbjegavanje sunca kada je ono najintenzivnije, a to je između 10 i 16 sati, te duži boravak na direktnom suncu. Neka se djeca igraju u sjeni, a onima mlađim od šest mjeseci starosti boravak na suncu se uopće ne preporučuje. Osim toga, važno je znati da je sunce “snažnije” što smo bliže ekvatoru, na planinama i u ljetnim mjesecima uz more. Naime, prisutna je i refleksija sunčevih zraka od morske gladine, pijeska, kamenja, pa i betona (zimi i snijega!), što pojačava oštećenja kože nastala uslijed djelovanja sunca.
Kao što je već više puta rečeno, najbolju zaštitu na suncu pruža - odjeća. Obucite djeci svijetlu odjeću, na glavu im stavite šeširić, a oči zaštitite sunčanim naočalama. Otkrivene dijelove tijela namažite sa zaštitnim kremama namijenjenim osjetljivoj dječjoj koži. Kreme neka sadrže UVA i UVB zaštitu, sa što višim zaštitnim faktorom, jer zaštita je bolja i jača. Potrebno ih je nanijeti u debelom sloju, barem pola sata prije izlaganja suncu i ponavljati nanošenje svaka dva sata, a u slučaju kupanja, znojenja i slično, još i češće! Ne zaboravite zaštititi i osobito osjetljive dijelove poput ušiju, usana i nosa!
Učinite djeci boravak na suncu što ugodnijim i sa što manje posljedica.

Brojke na preparatima za zaštitu od sunca

Na tržištu postoji vrlo veliki broj preparata za zaštitu od sunca: neki su više, a drugi manje kvalitetni! No većina proizvoda sadrži tzv. kemijske filtere koji se aktiviraju kada sunčeve zrake uđu u kožu i tada ih upijaju ili raspršuju.
U nekim preparatima za zaštitu od sunca prisutni su pak tzv. fizikalni ili mehanički filteri koji ultraljubičaste zrake odbijaju ili raspršuju već na površini kože. Prvi su prisutni u najvećem broju preparata, dok su potonji - mehanički filteri - češće prisutni u preparatima namijenjenim djeci i osobama s izrazito osjetljivom ili alergijama sklonoj koži (npr. atopijskom dermatitisu). No svima je zadaća da štite kožu od oštećenja i sprečavaju prodiranje sunčevih zraka u dublje slojeve kože.
Vrlo je važno da preparat pruža zaštitu od ultraljubičastih (UV) zraka A i B spektra. Na ambalaži će zaštita od UVB zraka biti označena kraticom SPF (Sun Protection Factor) koja označava koliko se puta dulje možemo izložiti suncu, ako smo se namazali zaštitnim sredstvom, a da pritom ne dođe do razvoja opeklina. Primjerice, ako na suncu pocrvenimo za deset minuta bez zaštite, SPF 30 nam omogućava da na suncu ostanemo 30 puta duže, tj. 300 minuta.
Vrlo važna je i zaštita od zraka UVA spektra, koje u kožu prodiru dublje od onih UVB spektra te znatno pripomažu oštećenjima i starenju kože. Na proizvodima će zaštita od UVA zraka biti označena kraticom IP ili PPD.
Ono što je važno je sljedeće: da bismo i na koži postigli onaj faktor zaštite koji je označen na ambalaži, preparate moramo nanositi u debljem sloju i ne razmazivati ih previše, jer vrijednost zaštite ubrzo pada na trećinu ili čak polovicu željene!